Promocija knjige „Rožina tejna” autorice Nade Starčević Lopac održana je prošlog petka, 8. studenoga u dvorani Muzeja planinarstva.
Sve prisutne uvodno je pozdravila kustosica Ana Škriljevečki koja je iskazala zadovoljstvo što Muzej ovom promocijom može poduprijeti domaće stvaralaštvo, posebice rad na kajkavskom jeziku.
Naime, knjiga „Rožina tejna” pisana je kajkavštinom te obrađuje ružu s raznih aspekata. U djelu su zastupljeni i ivanečki autori, među kojima su Darko Foder i Ljiljana Vuglač, koji su također pisali o ružama.
Uz autoricu Nadu Starčević Lopac, članicu Varaždinskog književnog društva, knjigu su predstavili njezini suradnici Barica Pahić Grobenski, Ružica Marušić-Vasilić i Tugomir Orak.
Predstavljanje je započelo minutom šutnje za nedavno preminulog varaždinskog književnika i publicista Ernesta Fišera.
Autorica je u svome izlaganju naglasila da je motiv ruže odabrala jer ga pronalazimo u raznim granama ljudske djelatnosti, osobito u umjetnosti, znanosti i vjeri. Ujedno je pojasnila simboliku ruže te navela brojne primjere o korištenju naziva „ruža“, poput rožarija, kokotove rože, kompas ruže i dr.
Njezina je namjera kajkavski izvući iz zaborava, stoga je sukladno tome, svoj rad obogatila opsežnim rječnikom kojim je oživjela stare kajkavske riječi.
Književnik Tugomir Orak svoje je tumačenje zaključio riječima da je „'Rožina tejna', monografija pisana kajkavštinom, otkrila mnoge tajne ruže te da je životno djelo autorice koje daje uvid u kompleksnu simbiozu svemira, čovjeka i male, mirisne ruže“.
U ime ivanečkih pisaca, čiji su radovi objavljeni u knjizi, svoju je pjesmu „Cvietek bere cvieteka“ pročitao Darko Foder.
Na kraju predstavljanja, iz razdragane publike prisutnima se obratila ivanečka pjesnikinja Anica Bukovec koja je spontano izrekla vlastitu pjesmu o ruži.
Svi su se složili da dokle god svakodnevno govorimo kajkavski, taj izričaj neće nestati.
