[1] Suzana Jagić, „Društveno-gospodarski razvoj Ivanca od 1918. do 1941. godine“, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 61–62.
[2] Marijan Kraš, „Djetinjstvo i mladost Mirka Maleza 1924. – 1948.“, HAZU, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 68–71.
[3] Josip Runjak, gl. i odg. ur., Gimnazija – SC Gabriel Santo, Varaždin: 1636. – 1986. (Varaždin: Savjet SC „Gabriel Santo“, 1986), 414.
[4] Roman Ozimec i Hrvoje Cvitanović, „Speleološko djelovanje Mirka Maleza“, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 79.
[5] Malez, Mirko. Hrvatski biografski leksikon (1983. – 2024.), mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024., https://hbl.lzmk.hr/clanak/malez-mirko (pristupljeno 24. listopada 2024.).
[6] Milan Herak, Maja Paunović i Dejana Brajković, „Mirko Malez: 1924. – 1990. / uredio Vladimir Majer“, Spomenica preminulim akademicima, HAZU, sv. 66. (1992): 9–10. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=188227 (pristupljeno 25. listopada 2024.).
[7] Više o novim istraživanjima u špilji Vindiji u intervjuu s arheologom Ivorom Karavanićem: Maja Grbić Alimanović, „Arheolog Ivor Karavanić: 'Neandertalci su u Vindiji obitavali u vrijeme dolaska modernog čovjeka na jugoistok Europe'“, Varaždinske vijesti, 20. listopada 2024. https://www.varazdinske-vijesti.hr/drustvo/arheolog-ivor-karavanic-neandertalci-su-u-vindiji-obitavali-u-vrijeme-dolaska-modernog-covjeka-na-jugoistok-europe-86724 (pristupljeno 25. listopada 2024.).
[8] Ozimec, Cvitanović, „Speleološko djelovanje Mirka Maleza“, 97.
[9] Isto, 90.
[10] Speleološki odsjek HPD „Željezničar“, Publikacije, Speleolog, https://speleolog.hr/publikacije/speleolog/ (pristupljeno 28. listopada 2024.).
[11] Željko Tomičić, „Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije“, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 109.
Uz 100. obljetnicu rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih speleologa 20. stoljeća
Piše: Ana Škriljevečki, univ. bacc. lat., mag. hist. et educ. hist.
Hrvatski geolog, paleontolog i speleolog Mirko Malez rođen je 5. studenoga 1924. godine u Ivancu u Varaždinskoj županiji. Roditelji Mirka Maleza, Matilda i Slavko, imali su ukupno šestero djece. Mirkov djed Adam Malez po zanimanju je bio rudar, a otac Slavko Malez bio je ivanečki brijački obrtnik koji se amaterski bavio fotografijom.[1] Osnovnu školu Mirko Malez završava u Ivancu 1939. godine. U to vrijeme škola se nalazila u današnjem Muzeju planinarstva, a muzejsku zgradu mnogi Ivančani još uvijek zovu starom školom. Malez potom počinje naukovati u Hrvatskom rudarskom d. d., odnosno ivanečkom rudniku lignita. Nakon učenja zanata zadobiva kvalifikaciju strojobravara i elektroinstalatera te radi na održavanju postrojenja ivanečkog ugljenokopa.[2]
Srednjoškolsko obrazovanje Mirko Malez stječe u Varaždinu. Prvotno polazi Rudarsku nadzorničku školu (danas Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin), ali u nastavku školovanja sprečavaju ga ratne prilike. Po okončanju Drugog svjetskog rata upisuje Gimnaziju u Varaždinu (danas Prva gimnazija Varaždin) koju uspješno završava 1948. godine.[3] Tijekom gimnazijskih dana na njega je velik utjecaj imao arheolog i kustos Gradskog muzeja Varaždin Stjepan Vuković s kojim kao učenik sudjeluje u arheološkim istraživanjima špilje Vindije i Velike (Mačkove) špilje na Ravnoj gori.[4] Slobodno vrijeme provodi u prirodi, istražuje planine Ivančicu i Ravnu goru te skuplja stijene, minerale, floru i faunu. Također se učlanjuje u Planinarsko društvo „Ivančica“ iz Ivanca.
Godine 1948. Mirko Malez počinje studirati geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1953. godine, a deset godina kasnije obranio je doktorsku disertaciju na temu „Stratigrafska i paleontološka proučavanja diluvijalnog nalazišta u pećini Veternici (Medvednica)“.[5] Prvobitno je zaposlen kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci i laboratoriju za krš Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU, danas HAZU), koja uvelike njegovim zalaganjem prerasta u Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara.[6] Daljnji napredak u karijeri vodio ga je do položaja znanstvenog savjetnika, zatim voditelja i upravitelja Zavoda te naposljetku ravnatelja Istraživačkog centra JAZU. Tu je funkciju obnašao od 1978. do odlaska u mirovinu 1990. godine. Ujedno je postao redoviti član JAZU-a i dopisni član Austrijske akademije znanosti. Također je radio kao izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Malez je dao značajan doprinos raznim znanstvenim područjima, posebice speleologiji. Njegov rad ponajprije karakterizira multidisciplinarnost, odnosno upotreba metoda i rezultata više znanstvenih disciplina u istraživanjima speleoloških objekata. Speleološka istraživanja provodio je širom Hrvatske, osobito u špilji Vindiji i Velikoj (Mačkovoj) špilji na Ravnoj gori, Cerovačkim špiljama na obronku južnog Velebita, špilji Veternici na Medvednici i špilji Šandalji pokraj Pule. Veoma su značajna njegova sustavna iskapanja u špilji Vindiji od 1974. do 1986. godine te pronađeni fosilni ostaci neandertalaca koji do današnjih dana izazivaju iznimno zanimanje hrvatske i svjetske znanstvene javnosti.[7] Mirko Malez temeljito je dokumentirao svoja istraživanja. Redovito je pisao popularne, stručne i znanstvene tekstove. Njegov opus obuhvaća 425 publikacija i 14 stručnih elaborata[8] iz geologije, arheologije, paleontologije i speleologije. Tekstove je počeo pisati još za srednjoškolskih dana. Prvi znanstveno-popularni rad o špilji Vindiji objavljen mu je 1950. godine u časopisu „Naše planine“ (danas „Hrvatski planinar“).[9] Postignuća Mirka Maleza očituju se u njegovu djelovanju u Speleološkom društvu Hrvatske (danas Hrvatski speleološki savez) i aktivnostima u Speleološkom odsjeku Hrvatskog planinarskog društva „Željezničar“. Uz Slavka Marjanca pokretač je časopisa „Speleolog“, prvog te vrste u tadašnjoj državi.[10]
Za svoj rad Malez dobiva brojna priznanja. Smatra se začetnikom, odnosno utemeljiteljem hrvatske speleoarheologije koji uvodi „moderan znanstveni interdisciplinarni i sustavni pristup u istraživanju špiljskog fenomena na hrvatskom kršu od istočnojadranskog priobalja (Dalmacija, Lika, Primorje, Istra) do Hrvatskog zagorja i posebice okolice Ivanca i Varaždina“.[11]
Mirko Malez preminuo je 23. kolovoza 1990. godine u Zagrebu. Pripada jednim od najznačajnijih hrvatskih speleologa 20. stoljeća.
Literatura:
- Grbić Alimanović, Maja. „Arheolog Ivor Karavanić: 'Neandertalci su u Vindiji obitavali u vrijeme dolaska modernog čovjeka na jugoistok Europe'“. Varaždinske vijesti, 20. listopada 2024. https://www.varazdinske-vijesti.hr/drustvo/arheolog-ivor-karavanic-neandertalci-su-u-vindiji-obitavali-u-vrijeme-dolaska-modernog-covjeka-na-jugoistok-europe-86724 (pristupljeno 25. listopada 2024.).
- Herak, Milan, Maja Paunović i Dejana Brajković. „Mirko Malez: 1924. – 1990. / uredio Vladimir Majer“. Spomenica preminulim akademicima, HAZU, sv. 66. (1992): 9–51. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=188227 (pristupljeno 25. listopada 2024.).
- Jagić, Suzana. „Društveno-gospodarski razvoj Ivanca od 1918. do 1941. godine“. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 13–65.
- Kraš, Marijan. „Djetinjstvo i mladost Mirka Maleza 1924. – 1948.“. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 67–77.
- Ozimec, Roman i Hrvoje Cvitanović. „Speleološko djelovanje Mirka Maleza“. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 79–106.
- Runjak, Josip, gl. i odg. ur., Gimnazija – SC Gabriel Santo, Varaždin: 1636. – 1986. Varaždin: Savjet SC „Gabriel Santo“, 1986.
- Tomičić, Željko. „Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije“. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011): 107–136.
Mrežne stranice:
- Malez, Mirko. Hrvatski biografski leksikon (1983. – 2024.), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. https://hbl.lzmk.hr/clanak/malez-mirko (pristupljeno 24. listopada 2024.).
- Speleološki odsjek HPD „Željezničar“. Publikacije. Speleolog. https://speleolog.hr/publikacije/speleolog/ (pristupljeno 28. listopada 2024.).
Slikovni prilozi:
- Naslovna slika: Mirko Malez, član arheološke ekipe; istraživanja špilje Vindije pod vodstvom arheologa Stjepana Vukovića, sredina 20. stoljeća, Gradski muzej Varaždin, inv. br. GMV-88768/458.
- Slika 1. Istraživanja špilje Vindije pod vodstvom arheologa Stjepana Vukovića, sredina 20. stoljeća, Gradski muzej Varaždin, inv. br. GMV 88758.
- Slika 2. Ulaz u špilju Vindiju, Gradski muzej Varaždin, sredina 20. stoljeća, inv. br. GMV-88768/21.
- Slika 3. Zapisnik o kartiranju arheoloških i geoloških nalaza koje su obavili Stjepan Vuković i Mirko Malez, Višnjica Gornja, 6. kolovoza 1949. godine, Gradski muzej Varaždin, inv. br. GMV-88770.
- Slika 4. „Ostaci ljudi od prije 280.000 godina“, članak o iskopavanjima u špilji Vindiji pod vodstvom Mirka Maleza objavljen u Vjesniku 1. kolovoza 1977. godine, Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec“, Ivanec.
- Slika 5. Mirko Malez, Kvartarna fauna pećine Veternice u Medvednici, JAZU, Zagreb, 1963., Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec“, Ivanec.
- Slika 6. Mirko Malez, portret, Marijan Kraš, „Znameniti Ivančani“, Zbornik 600 godina Ivanca, HAZU. Zavod za znanstveni rad Varaždin – Grad Ivanec, Ivanec, 1997., Muzej planinarstva.
- Slika 7. Mirko Malez ispred špilje Vindije u razgovoru s planinarom i novinarom Cvjetkom Šoštarićem, fotografija Petra Jagetića objavljena u „Ivanečkom kalendaru ‘79“, Muzej planinarstva.
- Slike 8. – 11. Obiteljske fotografije Mirka Maleza sa suprugom Jelenom (slika 8), sa sestrom Marinom (slika 9), sa suprugom Jelenom i prijateljicom iz mladosti Danicom Vresk (slika 10), na kongresu (slika 11). Fotografije ustupile gđe Vesna Malez, kći, i Martina Komeštik, unuka Mirka Maleza.
- Autorica članka iskreno zahvaljuje svima na poslanim slikovnim prilozima, posebice obitelji Mirka Maleza na ustupljenim obiteljskim fotografijama.
